Deset osnovnih uvida iz Microsoftova izvješća o digitalnoj zaštiti za 2024.

„Broj tvrtki ili ustanova sa susretima povezanim s ucjenjivačkim softverom nastavlja rasti dok postotak onih koje su otkupljene opada (srpanj 2022. – lipanj 2024.)” – na grafikonu s dvije osi uspoređuju se mjesečni trendovi ucjenjivačkog softvera.
Trakasti grafikon prikazuje sve veći broj slučajeva napada ucjenjivačkim softverom, koji dostiže vrhunac u više od 5000 organizacija u travnju 2024. Preklapajući linijski grafikon prikazuje pad u postotku organizacija koje plaćaju otkupnine, a koji je smanjen za tri puta tijekom razdoblja.
Podaci obuhvaćaju razdoblje od srpnja 2022. do lipnja 2024., pri čemu se broj pogođenih organizacija kreće od 0 do 6000 (lijeva os), a postotak organizacija koje plaćaju otkupninu od 0 do 100 % (desna os).

„Dnevna količina zlonamjernog prometa (milijuni)” – trakasti grafikon s usporedbom triju vrsta prijetnji od 2021. do 2023. Tehničke prijevare pokazuju dramatično povećanje: 5 milijuna (2021.), 8 milijuna (2022.) i 12 milijuna (2023.). Zlonamjerni softver ostaje na relativno stabilnoj razini: 0,5 milijuna (2021., 2022.), 1 milijun (2023.). Krađa identiteta je u laganom porastu: 1 milijun (2021.), 1,5 milijuna (2022.), 2 milijuna (2023.). Izvor: Podaci zapisnika servisa SmartScreen.

Napadi na identitet u perspektivi: Napadi koji se temelje na lozinkama i dalje dominiraju, ali se mogu spriječiti upotrebom snažnih metoda potvrde identiteta – tortni grafikon koji pokazuje da je više od 99 % napada zasnovano na lozinkama, naspram manje od 1 % napada druge vrste.
Napadi na lozinke uključuju proboj putem ponavljanja, napade putem raspršivanja lozinke i krađu identiteta oslanjajući se na predvidivo ljudsko ponašanje, poput ponovne upotrebe istih lozinki na različitim web-mjestima.
Legenda kategorizira preostalih <1 % u: MFA napade (zamjena SIM-a, MFA zamor, AiTM), napade nakon autentifikacije (krađa tokena, krađa identiteta pristankom) i kompromitiranje infrastrukture. Izvor: Microsoftovo obavještavanje o prijetnjama.

Vizualizacija razdijeljenog zaslona: lijeva ploča prikazuje grupe zlonamjernih aktera iz Sjeverne Koreje (Citrine Sleet, Jade Sleet, Sapphire Sleet) uz Microsoftovu ikonu za klasifikaciju zlonamjernih aktera; desna ploča prikazuje tekst „3 milijarde USD u kriptovalutama ukrali hakeri iz Sjeverne Koreje od 2017.”

Vizualizacija razdijeljenog zaslona: S lijeve strane je prikazan veliki natpis „Drugi najviše ciljani sektor na globalnoj razini u 2024.” uz ikonu diplomske kape. S desne strane je prikazano „10 najugroženijih sektora ciljem svijeta” sa svim podacima:
1. IT: 24 %
2. Obrazovanje i istraživanje: 21 %
3. Državna uprava: 12 %
4. Istraživački centri i nevladine organizacije: 5 %
5. Prijevoz: 5 %
6. Maloprodaja: 5 %
7. Financije: 5 %
8. Proizvodnja: 4 %
9. Komunikacija: 4 %
10. Svi ostali: 16 %
Obuhvaća bilješku: „Zlonamjerni akteri iz Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje tražili su pristup IT proizvodima i uslugama, djelomično kako bi izvršili napade na lanac opskrbe protiv državnih ustanova i drugih osjetljivih organizacija.” Izvor: Microsoftovo obavještavanje o prijetnjama, podaci obavijesti o nacionalnim državama.

„Neprijateljska upotreba umjetne inteligencije u operacijama utjecaja” – matrica usporedbe mogućnosti neprijateljske umjetne inteligencije u operacijama utjecaja za Kinu, Rusiju i Iran, označena njihovim nacionalnim zastavama.
Mogućnosti ocijenjene u vezi s generiranjem teksta (srednje/niske za Kinu i Rusiju, niske za Iran), slika (visoke za Kinu i Rusiju, srednje/niske za Iran) i audio i video sadržaja (visoke za Kinu i Rusiju, niske za Iran).
Primjeri iz 2024. uključuju: Kineski crtani film generiran AI-jem iz svibnja pod nazivom „Taizi Flood”, koji prikazuje sukobe u SAD-u, ruski audio dokumentarac generiran AI-jem iz lipnja i iranski videozapis lansiranja vojne rakete generiran AI-jem iz travnja.

Dijagram sigurnosnog okvira s naslovom „SIGURNO PREMA DIZAJNU | SIGURNO PREMA ZADANOME | SIGURNE OPERACIJE” u okviru kontinuiranog ciklusa poboljšanja. Dijagram je strukturiran na sljedeći način:
Natpis na vrhu: „KONTINUIRANI NAPREDAK” ukazuje na kontinuirani razvoj sigurnosnih praksi.
Srednji sloj: „SIGURNOSNA KULTURA I UPRAVLJANJE” kao sveobuhvatni stav organizacije.
Temelj: „JASNO DEFINIRANI STANDARDI” čime se predstavljaju uspostavljeni sigurnosni protokoli i zahtjevi za usklađenost.
Šest ključnih sigurnosnih funkcija prikazanih u okvirima:
Zaštita identiteta i tajni
Zaštita klijenata i izolacija produkcijskih sustava
Zaštita mreže
Zaštita inženjerskih sustava
Nadzor i otkrivanje prijetnji
Ubrzavanje odgovora i popravka

Piramida „Hijerarhija za potrebe računalne sigurnosti” prikazuje pet razina od osnove prema vrhu: Zaštita identiteta (osnova)
Zaštita krajnjih točaka
Zaštita digitalnih resursa
Otkrivanje i popravak prijetnji
Automatizacija sigurnosnih operacija (vrh)
Piramida prikazuje strelice kontinuirane AI integracije i sigurnosne kulture sa strana. U uvodnom tekstu objašnjava se prioritizacija od osnovnih potreba prema gore i tako naglašava uloga AI-ja na svakoj razini te važnost sigurnosne kulture.